Živimo u slomljenom svetu. Pandemija kroz koju prolazimo samo potvrđuje ovu činjenicu. Mnogi misle da živimo u poslednjim godinama, ili u poslednjim decenijama, pre Hristovog drugog dolaska. Nekako sve deluje kao da smo blizu kraja. Ne možemo znati sa sigurnošću da li će Hristos uskoro doći (iako se tome nadamo), ali ono što znamo sigurno jeste da je Hristos pre oko dve hiljade godina došao. Da, došao je u ovaj svet koji je i tad bio slomljen i ispunjen grehom, i u kome je bilo puno antihristova. Bio je to svet ujedinjen pod vladavinom jednog čoveka koga su mnogi gledali kao boga. Ipak, Hristos je došao. Ne da bi uništio ovaj svet, već da bi spasao grešnike. Način na koji je On došao je neverovatan. Pre nego što malo razmislimo o tome, podsetimo se kako se Bog objavljivao ljudima u prošlosti.
0 Comments
Nick Roark
Propovedati verno iz Starog zaveta je uvek izazov. Ali, propovedati verno iz proročkih knjiga je verovatno najveći izazov. „Knjige izraelskih proroka su najteže štivo Starog zaveta, a moguće i da su najteže knjige ikada napisane“ (Delbert R. Hilers, Zavet: Istorija biblijske ideje – Covenant: The History of a Biblical Idea). Luter se s time slaže: „Proroci govore uvrnuto, kao ljudi koji, umesto da se drže teme, lutaju od jedne teme do druge, pa ne znaš gde je glava, gde je rep, niti shvataš na šta ciljaju“ (Martin Luter, kako ga citira Gerhard fon Rad u svojoj knjizi Starozavetna teologija 2 – Old Testament Theology vol.2). Iako postoje teškoće u razumevanju, ne možemo da zapostavimo ni da izbegnemo propovedanje iz proročkih knjiga ukoliko želimo da objavljujemo celokupan Božiji savet (Dela 20:27). Umesto da vam kažem šta da radite, evo kratke liste onoga što ne treba da radite kad propovedate iz proročkih knjiga. Pogledajte sad listu „šta ne raditi“: Judžin Park
Nakon što je KOVID-19 zaustavio svet, videli smo i lepu i ružnu stranu čovečanstva. Priče o požrtvovanosti radi drugoga nas inspirišu, kao na primer, priča o svešteniku koji je prepustio respirator nekom mlađem po cenu života. A neke druge priče otkrivaju nam ružniju stranu čovečanstva: gomilanje toalet papira, besposleni ljudi koji hrle na plaže i u barove, pa čak i rasizam i nasilje nad Azijatima u Americi. Marko je nepristrasan i iskren u svom zapisivanju događaja od tog dana. U 16:8 nam govori da su žene, barem isprva, bile potpuno preneražene, da su pobegle da spase svoj život i ništa nisu rekle.
Ipak, jasno je da ova vest o vaskrsenju mora biti javljena. Božiji glasnik je rekao sledeće: „Nego, idite i recite njegovim učenicima i Petru: 'On ide pred vama u Galileju. Onde ćete ga videti, baš kao što vam je i rekao.'” (Marko 16:7) Drugim rečima, vest glasi: Isus je živ i srešćete se s njim baš kao što je i rekao. Evanđelista Marko nam skreće pažnju na različite načine na koje su ljudi reagovali na Isusovu smrt. Dok budemo razmatrali ove reakcije, postavite sebi pitanje o tome šta vidite kad razmišljate o Isusovoj smrti i kako reagujete na nju.
Kevin Haloran
Knjiga Izlaska je epsko delo. Jedan autsajder, vođa robova, suprotstavlja se najmoćnijem čoveku na svetu. Pada grad, dolazi najezda žaba, pa muva, rekama teče krv. Sve to pogađa najnapredniju naciju na planeti. Bog na čudesan način razdvaja more kako bi njegovi ljudi pobegli od onih koji su ih zarobili. To je tek prvi deo. Nije ni čudo što se knjiga Izlaska već dugo nalazi u centru pažnje Holivuda. Uzmimo dugometražne filmove „Deset Božijih zapovesti“ iz 1956. godine, „Princ Egipta“ iz 1998. i nešto noviji, „Izlazak: bogovi i kraljevi“ iz 2014. Iako su u ovim filmovima neke stvari prikazane ispravno, prava poruka se najčešće izgubi kako bi film više prijao ukusu modernih gledalaca ili da bi bio uzbudljiviji. To je velika šteta, jer prava priča o izlasku silno govori današnjem sekularnom svetu. U to sam uveren. Tim Savage
Dragi moji prijatelji u Hristu, Korona virus ima isti efekat na sve nas. Uništio nam je planove. Neki su imali plan da ostare s voljenima, ali pluća im nisu izdržala tu ubitačnu bolest. Neki su imali plan da izgrade stabilnu finansijsku budućnost. To je sad sve neizvesno, jer su mnogi ostali bez posla ili troše ušteđevinu koju su planirali da ulože u nešto. Ja sam imao plan da ohrabrim pastore i crkve u Evropi. To sad stoji po strani, jer su svi sastanci odloženi na bar tri meseca. Disanje, sam čin disanja, iscrpeo je njegove poslednje rezerve snage skoro do tačke pucanja. Vreme mu je isticalo i nije preostajalo još mnogo vremena pre nego što poslednji put udahne na ovoj zemlji. Nije mogao da spreči da mu misli odlutaju ka tome koliko je daha protraćio za vreme svog relativno kratkog života. Sve njegove prošle krađe – šta mu je to trebalo? Nekoliko trenutaka grešnih zadovoljstava sada je dovelo do ovoga – do smrtne presude. Sinclair Ferguson Kad sam došao k vama, braćo, nisam došao da vam uzvišenim rečima ili mudrošću objavim Božije svedočanstvo. Naime, odlučio sam da među vama ne znam ništa osim Isusa Hrista – i to raspetoga. Došao sam k vama u slabosti, sa strahom i velikim drhtanjem. Moj govor i moje propovedanje nisu se sastojali od ubedljivih reči ljudske mudrosti, nego od pokazivanja Duha i sile, da vaša vera ne bi bila zasnovana na ljudskoj mudrosti, nego na Božijoj sili. 1. Korinćanima 2:1–5 Lajonel Vindzor
Pre tačno godinu dana došlo je do brutalnog terorističkog napada na džamiju u mestu Krajstčerč, što je među nama izazvalo šok, strah i duboku nesigurnost. Sada, godinu dana kasnije, kad su sve veći napori da se suzbije pandemija COVID-19, opet se suočavamo sa činjenicom da su naš život i zajednice jako osetljivi i nesigurni. I iznova se suočavamo s pitanjem sigurnosti. Zapisao sam svoja razmišljanja o sigurnosti „Pitanje sigurnosti“ (A Question of Security) nakon pucnjave u Krajstčerču. To pitanje je jednako relevantno i za trenutnu situaciju. Da li se osećate sigurno? Evo odlomka iz Biblije koji direktno odgovara na ovo pitanje: S njim nas je vaskrsao i posadio nas na nebesima u Hristu Isusu, da bi u budućim vremenima pokazao preobilno bogatstvo svoje milosti u dobroti prema nama u Hristu Isusu. Efescima 2:6–7 Apostol Pavle ovde govori o sigurnosti koja pripada svakome ko veruje u Isusa Hrista. Ta sigurnost nije garancija da ćemo biti savršeno sigurni od bolesti, živeti u bezbednoj zemlji, imati siguran posao, sigurne finansije ili sigurne odnose s ljudima. To ipak jeste stvarna sigurnost, čvršća i dublje ukorenjena od bilo koje druge sigurnosti. Pa kakva je ta sigurnost i odakle dolazi? Zoran Tornjanski
Pre nego što će se dogoditi ova situacija sa virusom koji je zahvatio veliki deo sveta, pa i našu zemlju, u našoj zajednici smo čitali Poslanicu Jevrejima. Nedeljama smo čitali o tome koliko je Hrist bolji od svega što nude druge religije, i što nudi ovaj svet. Ta Poslanica je pisana jevrejskim hrišćanima koji su se pokolebali u veri, od kojih su neki razmišljali o tome da ostave Hrista i vrate se u staru religiju – Judaizam. Ova Poslanica govori o opasnosti otpadanja od vere, ali i pokazuje prelepo Evanđelje koje nas motiviše na istrajnost u veri. Nakon što je započelo vanredno stanje u našoj zemlji, i nakon što smo mi kao zajednica odlučili da nećemo imati okupljanja i službe do daljnjeg, počeo sam da razmišljam o istrajnosti u veri o kojoj sam propovedao nedeljama. Da li će vernici moći da istraju u veri sada kada nema javnih službi, kojih neće biti do daljnjeg? Učestvovanje na službama na kojima se molimo, pevamo Bogu, slušamo Božiju Reč i delimo hleb i vino jeste nešto od ključne važnosti za naš duhovni rast i za istrajnost u veri. Ali sada toga više nema. Iako se mi i sada okupljamo nedeljom u duhovnom smislu, i slavimo Boga nedeljom od 10č kod naših kuća, ipak to nije kao što je nekada bilo, i to nije ono pravo hrišćansko slavljenje i zajedništvo. Pomislio sam u sebi, a takođe sam i čuo ovo od jedne osobe: „Ako će neki hrišćani otpasti od vere, to će se sigurno desiti sada...“Prošlo je oko tri nedelje, i toliko vremena nismo imali službe i javna okupljanja. Kakav ovo uticaj ima na crkvu? Tim Keler
“...da smrću uništi onoga koji ima vlast nad smrću, to jest đavola, i da oslobodi one koji su, bojeći se smrti, celog života bili u ropstvu” (Jevr.2:14,15).Smrt je veliki prekid. Otima od nas naše voljene, ili nas od njih. Smrt je veliki rascep. Cepa materijalni od nematerijalnog dela našeg bića. Razdvaja celovitu osobu, koja ne treba da bude bez tela ni trena. Smrt je velika uvreda. Podseća nas sve da smo, kako Šekspir kaže, hrana za crve. to edit. Mark Oden i Stefano Marioti
Zaista fascinantan društveni eksperiment. Šezdeset miliona ljudi u izolaciji tokom neodređenog broja dana, nedelja, ili čak meseci. Ovde u Italiji, trenutno je jedanaesti dan u kući „Velikog brata.“ Čak i bez kamera vlada osećaj napetosti i nestvarnosti. Pretpostavljam da će ovo na sve nas uticati drugačije. Za neke, to će biti vreme gomilanja zaliha, drugi će biti vođeni strahom, a za neke možda bude napetosti usled zajedničkog života u ograničenom prostoru. U Italiji, ljudi pronalaze brojne načine kako da prežive. Mnogi su se okrenuli kuvanju i korišćenju hrane kao utehe i skretanje pažnje sa nesigurnosti ovog vremena, dok drugi, poput prijatelja moje ćerke tinejdžerke, iščekuju sledeći serijal na Netfliksu. Za mnoge, preživljavanje izolacije čine „WhatsApp“ poruke, pune slika jela sa večere i duhovitih internet mima. Riste Micev Kada sam bio mali, ne znam ni kako, ni zašto, ni kojom prilikom, otišli smo u Grčku na neku plažu. Retko smo letovali jer često nismo imali sredstava za to, ali srećom Makedonija je blizu Grčke pa je moguće otići na plažu samo na jedan ili dva dana. Uglavnom, sećam se da sam se skinuo u kupaći, osetio toplo grčko sunce, stavio šlauf, i jedva dočekao da zaplivam. Bilo je to pravo uživanje za mene. Moje veštine plivanja bile su početničke, ali sa šlaufom oko struka, imao sam vere u sebe. Bez obzira na ustalasalo more, polako sam se oslobodio i probao sve i svašta. Od mojih silnih probanja, nekako se desilo da su moj trup i glava završili pod vodom, dok su moje noge sa sve šlaufom bespomoćno virile iznad vode i davale sve od sebe da situaciju preokrenu u moju korist. vreme je prolazilo, činilo se čitava večnost, nikoga nije bilo oko mene da mi pomogne, i mislio sam da je to kraj. Ni sam ne znam kako, uspeo sam nekako da se prevrnem, jedva nekako sam vrhovima prstiju dotakao tlo, da bih vrlo brzo potom krenuo ka obali i stajao na čvrstom tlu. Konačno sam odahnuo, uveren da sam za dlaku izbegao smrt.
Mark Oden 1. Naša krhkost Ova globalna kriza nas uči koliko smo slabi kao ljudska bića. U trenutku pisanja, širom sveta je prijavljeno 98.429 slučajeva korona virusa, što je uzrokovalo 3.387 smrti. Dajemo sve od sebe kako bismo sprečili širenje. Pretpostavljam da smo u većini slučajeva sigurni u eventualni uspeh. Ali, zamislite da se pojavi virus koji je agresivniji i prenosiviji čak i od korona virusa. Suočeni sa takvom pretnjom, da li bismo mogli da sprečimo izumiranje naše ljudske vrste? Jednostavan odgovor je ne, ne bismo mogli. Lako je to zaboraviti, ali kao ljudska bića, mi smo slabi. Kako istinito zvuče reči psalmiste: „A čovek – njegovi dani su kao trava. Kao poljski cvet cveta, vetar (ili covid-19) preko njega pređe, i nema ga, i više ga se ne seća njegovo mesto“ (Psalam 103:15-16). Šta nas uči lekcija o našoj krhkosti? Možda nas podseća da svoje ovozemaljske živote na uzimamo zdravo za gotovo. „Nauči nas da brojimo svoje dane, da steknemo mudro srce“ (Psalam 90:12). Mark Dever Mark Dever je pastor baptističke crkve „Kapitol Hil“ u Vašingtonu. O izgradnji zdrave crkve govorio je na jednodnevnoj konferenciji u crkvi „Djuk Strit“ u Ričmondu na Temzi. Na poslednjem predavanju fokusirao se na to koliko je važno podizati pobožne vođe. Mark je bio ljubazan da nam dozvoli da ukratko predstavimo njegove savete o tome kako prepoznati, obučavati i podizati pobožne vođe. Kako Mark objašnjava, to nije ekspozicijsko biblijsko razmatranje osobina koje starešine moraju imati, već mudrost kako da crkvene vođe izgrađuju ljude koji već imaju kvalitete nabrojane u pastoralnim poslanicama. Zoran Tornjanski
CRKVA Kada kažemo ’crkva’, na šta mislimo? Mislimo prvo na univerzalnu Crkvu, odnosno sve vernike od Pentekosta (Dela 2) do danas, i one koji će se obratiti do kraja vremena. A mislimo i na lokalnu crkvu, odnosno skup vernika u jednom mestu koji se svake nedelje sastaje kako bi slavio Gospoda. Univerzalna Crkva je Telo Hristovo na zemlji, a lokalna crkva je Telo Hristovo u mestu u kom se nalazi. I naravno, u većim mestima postoji i više crkava koje su Hristove, i svaka od njih jeste Hristovo Telo. Reč koju su autori Svetog pisma koristili svaki put kada je nama prevedeno kao ’crkva’, je reč ’ekklēsia’. I ova reč znači ’oni koji su pozvani’. Drugim rečima, oni koji su pozvani iz ovog sveta, koje je sam Bog pozvao da budu njegov narod. To su oni za koje je Isus umro i vaskrsnuo. U Novom zavetu ova reč se spominje 114 puta u 111 stihova. Izraz „fokusiran na evanđelje“ ili „evanđelje u centru“ ovih dana se često koristi. Knjige, blogovi, članci o tome šta znači biti fokusiran na evanđelje iskaču pred nas svaki dan. Moj cilj je da objasnim šta znači fokusirati se na evanđelje u kontekstu vođenja organizacije, kao što su crkva, banka, škola, itd. Kako izgleda vođa fokusiran na evanđelje (zvaćemo ga skraćeno VFE)? Kako on funkcioniše iz dana u dan? Koliku težinu ima evanđelje pri njegovom donošenju odluka, zapošljavanju, davanju otkaza i postavljanju vizije? Evo par osobina vođe fokusiranog na evanđelje. Toni Pejn Većina knjiga o molitvi, sem Biblije, pune su saveta o tome kako, kad i gde da se molimo. Nedostatak takvih detalja u Bibliji nam puno otkriva, ali je i frustrirajući za potencijalne molioce našeg doba. Nas više zanimaju detalji i spremni smo da slušamo bilo koga ko ima neku novu teoriju ili tehniku kojom bismo podigli iznemogao duh. Piše li u Svetom pismu nešto o tome kako da se molimo? Piše, ali možda ne to što očekujemo. Sveto pismo nas uči da se molimo: Kevin Dejang Dve crkve iz Otkrivenja koje nemaju ni jednu pozitivnu osobinu su upravo one dve koje spolja izgledaju najimpresivnije – crkve u Sardu i Laodikiji. A dve crkve koje nemaju ni jednu negativnu osobinu su one dve koje su najviše zlostavljane i nemoćne – crkve u Smirni i Filadelfiji. Najjače crkve imaju najviše slabosti, a najslabije crkve imaju najviše snage. Pol Trip U službi često ima trenutaka kada te neka biblijska vizija podstiče da ideš napred, a Bog te poziva da čekaš. Čekanje ume da postane obeshrabrujuće i teško. Kako izgleda aktivno čekati, učestvovati u onome što Bog radi, a ne opirati se čekanju? Predložiću vam par stvari. Marissa Henley Pozvala sam Katarinu tog dana na ručak jer sam znala da će mi reći istinu. Vršila sam pritisak na muža da donese važnu finansijsku odluku. Znala sam da ne radim ispravnu stvar, ali sam imala puno izgovora za to. Bio mi je potreban neko ko će uz puno ljubavi da me ispravi. Katarina me nije razočarala. Ona je moja starija, hrabrija prijateljica. Sperdžen je poznavao silu molitve i znao je koliko mu je molitva potrebna. Kad bi ga pitali koja je tajna tako snažnog uticaja njegovih propovedi, Čarls Sperdžen bi često odgovarao: Moji ljudi se za mene mole.”
Saveti i citati o uspešnoj molitvi koji slede su iz nove knjige: Ohrabren da se moli: Klasične Sperdženove propovedi o molitvi (Encouraged to Pray: Classic Spurgeon Sermons on Prayer.) Kada podučavamo/ propovedamo ili savetujemo iz Biblije, naročito iz Starog zaveta, izbegavajmo moralističko podučavanje koje se fokusira na pojedinca i podstiče ugledanje na ‘junaka’ (na primer, David). Ne, Isus jeste i treba da bude viđen kao centar svake priče…. u centru nije osoba koja pati. Sve priče u Starom zavetu ukazuju na Hrista i/ili njegovo delo (Luka 24:26-27). Radomir Raša Jovetić
Jedna pobožna žena koja se u svojoj zajednici isticala po služenju, dobrim delima i uzornom hrišćanskom životom je jednom prilikom razgovarala sa svojim pastorom. U sred razgovora mu je rekla sledeće: ,,Pastore, pa čak i da nema vaskrsenja mrtvih, i da nema života posle smrti, ipak bi život nas hrišćana bio ispunjen i radostan na ovoj zemlji.’’ Pastor iznenađen ovom izjavom je samo slegao svojim ramenima, jer Biblija govori upravo suprotno. |
O člancimaProjekat Timotej sarađuje i spreman je na saradnju sa organizacijama sličnih uverenja, kao što je The Gospel Coalition. PT ima dozvolu za prevod i objavljivanje svih članaka sa ovog sajta. Arhiva
June 2020
Kategorije
All
|